Dvorac Šenbrun u Beču (Schloss Schönbrunn) – vodič kroz palatu, park i zoo vrt

Dvorac Šenbrun (Schönbrunn) je jedna od najvećih atrakcija u Beču i obavezna stanica za sve koji posećuju austrijsku prestonicu. Nekadašnja carska letnja rezidencija danas je muzej, park i mesto za izlete, šetnje i celodnevna istraživanja. Zbog bogate istorije i očuvanog baroknog kompleksa, dvorac Šenbrun spada među najposećenije znamenitosti Austrije.

Osnovne informacije o dvorcu Šenbrun

Palata Šenbrun je najveća palata u Beču i jedno od najvažnijih kulturnih dobara Austrije. Dvorac i park zauzimaju oko 160 hektara i od 1996. godine nalaze se na listi Svetske baštine UNESCO-a. Spoljašnjost, ali i unutrašnjost palate, smatra se jednim od najimpresivnijih baroknih kompleksa u Evropi.

Nekada je dvorac Šenbrun služio kao carska letnja rezidencija habzburške dinastije. Danas ga godišnje posećuju milioni turista, koji ovde dolaze zbog arhitekture, istorije, ali i velikog zelenog prostora u kojem Bečlije rado provode slobodno vreme.

Zoo vrt Šenbrun – najstariji zoološki vrt na svetu

Glavnu atrakciju u parku palate predstavlja zoološki vrt Tiergarten Schönbrunn, zvanično najstariji zoo vrt na svetu. Zauzima površinu od oko 16 hektara, pa je prostor za životinje prostran i pažljivo uređen. Posebno se vodi računa o tome da što više podseća na njihova prirodna staništa.

Zoološki vrt je više puta proglašen za jedan od najboljih u Evropi. Svake godine milioni posetilaca uživaju u susretu sa raznim vrstama životinja i doživljaju koji je podjednako zanimljiv i za decu i za odrasle. Ako planiraš posetu dvorcu Šenbrun, zoo vrt je gotovo nezaobilazan deo ture.

Glorijet i park Šenbruna – najlepši vidikovac u Beču

Pored zoološkog vrta Šenbrun čine i Glorijet (Gloriette) koji se nalazi na vrhu brda i sa koga se pruža neverovatan pogled na skoro ceo grad. Galerija i stubovi Glorijeta sagrađeni su kao poslednji delovi u bašti, napravljeni od belog carskog kamena sa glavama bika i drugih životinja.

U vrtu dvorca Šenbrun nalaze se još i mnogobrojne fontane, među kojima je najpoznatija Neptunova fontana (Neptunbrunnen), Kuća palmi (Palmenhaus), Pustinjska kuća (Wüstenhaus), Muzej kočija (Wagenburg), lavirint (Irrgarten), rimske ruševine i botanička bašta.

Kuća palmi je u 19. veku, od kada potiče, bila najveća staklena bašta u Evropi. Sadrži stotine različitih vrsta leptira kao i brojne egzotične biljke. Pustinjska kuća, u kojoj se kroz avanturističku stazu dolazi do autentičnih pustinjskih pejzaža, ima botanički fokus na različitim vrstama kaktusa i mnogim sočnim biljkama.

Kratka istorija Šenbruna

Palata Šenbrun, može da se pohvali bogatom istorijom izgradnje i nastanka, koja seže u daleku prošlost. Zdanje koje je nama poznato potiče iz 17. veka, a samu rezidenciju je car Leopold planirao za svog sina cara Josifa I. U 18. veku carica Marija Terezija je nekadašnji dvorac sa vrtom pretvorila u udobnu letnju rezidenciju za svoju porodicu.

Palata se od 1892. nalazi u 13. bečkom okrugu, koji se zove Hietzing. Ime Šenbrun se odnosi na izreku koja se pripisuje caru Matiji. Po predanju kada je lovio 1619. godine, ovde je otkrio arteški izvor i radosno uzviknuo: „Kakva lepa fontana!“ Najpribližniji prevod na naš jezik bi glasio – lepi bunar.

Tek 1743. su palatu i park preuredili u današnji oblik, što se dogodilo pod vladavinom carice Marije Terezije. Barokna palata je bila letnja rezidencija kraljeva i careva od sredine 18. veka do kraja Svetog rimskog carstva, a austrijske carske porodice od 1804. do kraja Prvog svetskog rata. Tokom ovog perioda, palatu je činio dvor od nekoliko stotina ljudi i postala je kulturni i politički centar Habzburškog carstva.

Šenbrun otvara mogućnost šetnje i istraživanja danima o svim blagodetima i čarima koje nudi, što ćemo i činiti u budućnosti u želji za još inspirativnijim tekstovima. Za kraj jedna zanimljivost o ovoj velelepnoj palati.

Nakon Prvog svetskog rata carska porodica je otišla iz Šenbruna ali je posluga zadržala pravo da ostane na imanju. Postojala je još inicijativa da palata postane dom za učenje dece, ali se odustalo zbog njene veličine i nemogućnosti zagrevanja. Posle Drugog svetskog rata, britanska vojska je u dvorcu održavala svoje skupove i parade. Nakon nekolicine nerealizovanih ideja Šenbrun je otvoren kao spomenik i muzej a tridesetih godina 20. veka palatu je već posećivao veliki broj turista.

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert